Predsjedništvo Hgu i Huoku uputili anketu parlamentarnim strankama
anketa među parlamentarnim strankama

Ispis



SABOR RH


SVIM PARLAMENTARNIM STRANKAMA

Zagreb, 18.lipnja 2007.

PREDMET: - anketa među parlamentarnim strankama

Odgovori parlamentarnih stranaka na anketu Hgu

 

 

Poštovani,

nakon što je u proteklih nekoliko godina hrvatska kultura, uključujući hrvatsku glazbu, zbog brojnih objektivnih okolnosti ali i sustavnog marginaliziranja - posebice od strane javne televizije - postepeno izgurana na rub društvenog interesa, što stvara dojam pomanjkanja interesa i najšire javnosti, odlučili smo, po uzoru na neke zemlje EU, provesti anketu među parlamentarnim strankama, utvrditi koja od stranaka u svom programu iskazuje ponajviše skrbi za interese hrvatskih glazbenika, hrvatsku glazbu i kulturu u cjelini, te sukladno tome uputiti preporuku članstvu za koju od stranaka da daju svoj glas na izborima.

Smatramo da ćemo na taj način ponajbolje promicati legitimne i razumljive interese našeg članstva da rade i djeluju u za njih čim povoljnijem društvenom okruženju, ali i zaštititi interes najšire zajednice budući je po našem sudu hrvatska glazba izuzetno važan segment očuvanja nacionalnog identiteta, jezika i kulture, kako u zemlji tako i među mnogobrojnom dijasporom.

Napominjemo da se u Hrvatskoj, bilo profesionalno ili kao dopunskom djelatnošću, glazbom aktivno bavi i od nje ostvaruje prihod više od 20.000 ljudi. Kad se pritom uzmu u obzir i članovi njihove najuže obitelji, kao i sve one osobe koje na posredan način također ostvaruju prihod od glazbe i glazbene industrije, vjerujemo da se radi o vrlo relevantnom i respektabilnom glasačkom tijelu, koje svojim glasovima zasigurno može imati utjecaja na rezultate izbora. Uvjereni smo da i s vaše strane postoji i dobra volja i namjera da se svi segmenti hrvatske nacionalne kulture i identiteta očuvaju u globalnom svijetu, u kojem tzv. „malim“ kulturama i jezicima ozbiljno prijeti postepena marginalizacija, a mnogima i potpuni nestanak.

U tom smislu pozdravljamo što ste i svojim glasom podržali odluku Sabora RH da među prvima u svijetu ratificira „Konvenciju o kulturnoj različitosti“ UNESCO-a („Convention on the protection and promotion of the diversity of cultural expressions“), kao trenutno jedini međunarodni instrument koji barem donekle pruža nadu glazbi i kulturi da u budućnosti neće biti tretirana isključivo kao još jedna od roba u međunarodnim ugovorima o slobodnoj trgovini, kao što je do sada često bio slučaj.

Pitanja koja vam upućujemo obuhvaćaju samo dio problema s kojima se hrvatska glazba suočava u ovim tranzicijskim vremenima, a za koje vjerujemo da ih se uz malo volje i organiziranosti može riješiti. Napominjemo pritom da smo potpuno svjesni činjenice da se i kultura velikim dijelom mora prilagoditi otvorenom tržištu te očekujemo intervenciju države samo u onom segmentu u kojem ona uobičajeno arbitrira u mnogim europskim zemljama, od obveznog postotka domaćeg programa u elektronskim medijima pa do programskog usmjerenja javnog radija i televizije, edukacije stanovništva glazbenim i svakim drugim odgojem, konačno i stvaranjem takvog društvenog okružja u kojem će se domaća produkcija cijeniti barem koliko i strana, ako ne i više, i u kojoj se parola „slušajmo hrvatsko“ neće smatrati nacionalizmom već potpuno normalnim i legitimnim nacionalnim osjećajem. Pravo ali i zadaća svake suverene države je da s jedne strane stvori okvir za ravnopravnu tržišnu utakmicu, u kojoj strani umjetnici neće ni na koji način biti povlašteniji no što su hrvatski umjetnici u stranim zemljama, ali i da istovremeno proračunskim sredstvima i svim drugim instrumentima koji joj stoje na raspolaganju potiče ono najkvalitetnije i najvažnije za opstojnost nacionalne kulture.

Osim što vas molimo da nam odgovorite na upućena vam pitanja, spremni smo u svakom času odazvati se sastanku na kojem bismo vas podrobnije upoznali s trenutnim stanjem u hrvatskoj glazbi, mogućim dugoročnim posljedicama takvog stanja, kao i s našim procjenama uzroka te prijedlozima razriješenja i zaustavljanja ovih, po mnogočemu zabrinjavajućih i dugoročno krajnje opasnih tendencija.

Unaprijed zahvaljujući na razumijevanju i brzom odgovoru, s poštovanjem,

Predsjedništvo Hrvatske glazbene unije:

  • Husein Hasanefendić, Predsjednik HGU
  • Damir Urban, Predsjednik Glavnog odbora i Dopredsjednik HGU
  • Sanja Doležal, Nikša Bratoš, Neven Frangeš, Dopredsjednici HGU

Za Hrvatsku udrugu orkestralnih i komornih umjetnika:

  • Goran Končar, Predsjednik Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika

 

icon svim_parlamentarnim_strankama_anketa.pdf (226.74 KB)

HRVATSKA GLAZBENA UNIJA - Anketa među parlamentarnim strankama

  1. Da li u vašem političkom programu postoji dio koji se odnosi na kulturu, ako da možemo li ga dobiti na uvid. Ako ne postoji da li namjeravate raditi na izradi takvog programa i biste li pristali da predstavnici struke surađuju u njegovoj izradi?
  2. Smatrate li da je hrvatska popularna kultura važan segment nacionalnog identiteta?
  3. Spada li po vama vrhunska popularna kultura u polje interesa i ingerencije Ministarstva kulture, i da li treba imati sve zakonske olakšice i potporu države predviđenu za druge oblike kulture?
  4. U tom smislu biste li dali preporuku lokalnim vlastima da iskažu više sluha za specifične potrebe glazbenika i omoguće im bolje uvjete rada, npr. uređivanjem adekvatnih prostora za vježbanje i nastupe?
  5. Bi li načelno prihvatili mogućnost da se unutar Ministarstva kulture formira poseban odjel koji bi bio zadužen za segment popularne kulture, posebice u situaciji kad je hrvatska popularna glazba jedna od najvažnijih spona s dijasporom, a pritom i potencijalno vrlo važan kulturni izvozni proizvod?
  6. Podržavate li sadašnju razinu komercijalizacije javne televizije?
  7. Jedna od važnih zadaća HRT-a je i očuvanje nacionalnog kulturnog identiteta, shodno tome smatrate li da je hrvatska glazba, uključujući i popularnu i tradicionalnu i klasičnu, važan element tog identiteta?
  8. Kakav je vaš stav o činjenici da od promjene zakona 2003g. u Vijeću HRT-a nema predstavnika glazbene struke, što je između ostalog rezultiralo protjerivanjem svih oblika hrvatske glazbe iz programa HTV-a, ukidanjem redakcije klasične glazbe te gotovo potpunim ukidanjem glazbenog obrazovnog programa?
  9. Smatrate li da bi Hrvatska televizija trebala emitirati svoj satelitski program nekodiran, odnosno potpuno otvoren i besplatan za sve gledatelje u svijetu, kao što to čine mnoge zemlje čuvajući tako svoj nacionalni identitet i jezik u dijaspori, u čemu ogromnu ulogu igra upravo glazba?
  10. Budući da „Konvencija o kulturnoj različitosti“ predviđa poticanje i zaštitu nacionalne kulture biste li podržali zakonsko povećanje obveznih kvota za emitiranje hrvatske glazbe u programima radija i televizija?
  11. Budući je za kino ulaznice propisana nulta stopa PDV-a, biste li podržati da se i za ulaznice za koncerte (u koncertnim dvoranama) propiše nulta stopa PDV-a?
  12. Što mislite o mogućnosti ukidanja glazbenog odgoja u općim osnovnim i srednjim školama, te o ukidanju javnih glazbenih škola?
  13. Smatrate li da bi vrhunski glazbenici i ostali umjetnici trebali imati isti tretman u društvu kao vrhunski sportaši? U tom kontekstu kako mislite izgraditi nepostojeći sustav stipendiranja najnadarenijih mladih umjetnika?
  14. Podržavate li daljnje snaženje pozicije intelektualnog vlasništva kroz Zakon o autorskom i srodnim pravima, i biste li podržali produženje roka zaštite tih prava na 99 godina, što predlažu udruge u zemljama EU?
  15. Mislite li promjeniti uobičajenu praksu tvrtki u većinskom vlasništvu države, koje velikim iznosima sponzoriraju hrvatske nogometne klubove dok kad se radi o glazbi sponzoriraju strane koncerte?
  16. Podržavate li inicijativu da se Zakonom o Hrvatskoj lutriji ponovno uvrsti i kulturne događaje u raspodjelu sredstava HL-a, nakon što su isti izbačeni iz zakona pa se cjelokupni iznos preusmjerio samo u sport?
  17. Smatrate li razumnom i legitimnom dosadašnju politiku podržavanja kulturnog kolonijalizma, po kojoj se pozamašna proračunska sredstva usmjeravaju u gostovanja stranih ansambala i umjetnika, dok se tek u iznosu od par postotaka od tih sredstava sufinanciraju gostovanja hrvatskih umjetnika u inozemstvu?
  18. Slažete li se da bi se proračunsko financiranje gostovanja stranih umjetnika trebalo barem dijelom kompenzirati nekom vrstom reciprociteta u okviru međunarodne kulturne suradnje?

Odgovori parlamentarnih stranaka na anketu Hgu:

icon 26_06_2007_hss_odgovor.pdf (72.52 KB)

icon 27_06_2007_hsls_odgovor.pdf (80.52 KB)

icon 24_09_2007_sdp_odgovor.pdf (195.94 KB)