Matko završio sudjelovanje u Glavnom odboru HGU
Uspješno obavljen posao! Tako se može opisati veliki trud sudjelovanja u Glavnom odboru Hrvatske glazbene unije. Nakon 20 mjeseci žestoke borbe za dostojanstvo glazbeničke struke, situacija se konačno poboljšava. Napredak je veliki, ali problem još nije riješen!

Počelo je s Prosvjedom protiv sustavnog uništavanja hrvatske glazbe, koji je izazvao veliku pozornost medija, glazbenika, ali i publike.
Potpisi 110 poznatih hrvatskih glazbenika pokrenuli su rasprave.
Nije bilo ugodno, otpora je bilo na svim stranama. Nepovjerenja još više!
Neki hrvatski mediji su čak posegnuli za cenzurom potpisnika prosvjeda.
Ali, svi su razmišljali o iznesenim argumentima.
Tijek događaja možete pregledati na ovom linku.

Trebalo je proći vremena i osjetila se promjena javnog stava prema hrvatskoj glazbi općenito.

Prva je reagirala publika. Ogromna podrška ideji niza koncerata NE DAMO TE PISMO NAŠA , započetog na splitskom Poljudu, pokazala je svima da je glazba bitan dio nacionalnog identiteta, te da postoji jaka volja našeg naroda da je sačuva.
Neki hrvatski pjevači su se vratili na scenu nakon dugogodišnjeg izbivanja. Poneki čak nakon 15 godina izolacije.
Neke pjesme postaju hitovi sada, čak i po deset godina nakon objavljivanja (Da te mogu pismon zvati, Sve je ona meni; Croatio, iz duše te ljubim...)
I radio programi se polako mijenjaju.

Opći je dojam da naša mlada publika tek sada otkriva velike pjesme iz arhive hrvatske glazbe. Pjesme eliminirane iz medija odavno.
Vrlo je odgovorno postupila Hrvatska glazbena unija. U lipnju 2007. provedena je akcija „PET DO DVANAEST“ za spas hrvatske glazbe. Pregovaralo se s medijima, ostalim udrugama vezanih uz glazbu, glazbenicima, političarima.
Problem je predstavljen parlamentarnim strankama u direktnom razgovoru i podrška je stigla!
I konačno, naš najmoćniji medij HRT objavljuje u jesen 2007. poboljšanje svog odnosa prema zapostavljenoj i devastiranoj hrvatskoj glazbi.
Zadnjih tjedana publika u zemlji i inozemstvu može vidjeti svoje omiljene glazbenike u programu HTV-a nakon puno godina.
Sve je više dobrih želja upućenih hrvatskoj glazbi iz ostalih medija.
Pomalo oživljava rock scena, ali i ostali glazbeni žanrovi.

Zaustavljen je pad!

Napredak je veliki, ali problem još nije riješen!

Rješavati će se u godinama koje dolaze. Rješavati će ga institucije (HGU, HDS, ministarstva, udruge, mediji itd), kako i treba u civiliziranim državama.
Kad se uskoro hrvatska glazba oporavi i profunkcionira u punom i kvalitetnom smislu, to će biti poklon svim susjednim narodima, cijeloj Europi, ali i nama samima.
Glazba kao lijek za dušu, naročito u modernim vremenima.
Ne treba niti govoriti koliko će takva glazba značiti našim iseljenicima širom svijeta, pogotovo novim generacijama.
Svoju kulturu i jezik čuvaju svi narodi svijeta, a to je i stav Ujedinjenih naroda.
_______________________________________________

Kako dalje?

Očekuje se doprinos Hrvatskog društva skladatelja, koji mora postati svjesniji svoje važnosti i odgovornosti za naše autore, naročito kad se uskoro pridružimo Europskoj uniji.
Nužna je bolja organizacija hrvatskih diskografskih kuća, organizatora koncerata, direktora festivala itd.
Jako je potrebno obrazovanje i jačanje svijesti o čuvanju glazbene tradicije. Tradicija je „conditio sine qua non“ naše, ali i svake glazbene scene.
Tradicija se mora njegovati, jer na ovom svijetu – nismo prvi rođeni!
A ni zadnji!

Ogroman trud je uložen u rješavanje ovog pitanja.
I isplatilo se!
Za sada!

Sad treba raditi na pravoj selekciji i na ponovnoj uspostavi KVALITETE kao kriterija. Pogotovo kod autora glazbe i stihova!
Taj fenomen je u medijima predstavljen kao "kriza autorstva".

Jednom kad se opet dostigne i izgradi kvalitetna, odgovorna i moćna glazbena scena Hrvatske,
naš narod će biti veseliji, raspjevaniji i motiviraniji za sve izazove koje život nosi.
To je prava društvena uloga glazbene scene.
A to će osigurati prostor i prave uvjete mlađima, koji moraju nastaviti dalje.
Tim više, što je turizam budućnost Hrvatske, a glazba je osnova prepoznatljivosti takve ponude.

Upamtimo:

Popularna glazba je u cijelom svijetu sustav raznovrsnih stilova, gdje niti jedan ne može funkcionirati bez onog drugoga. Pri tome, zabavna i autohtona narodna glazba zadovoljavaju oko 70 - 80% ukupne publike, pop – rock, rock and roll oko 15%, a svi ostali stilovi, od jazza do hip hopa preostalih 5%. (aproksimativno)