Ispunjeno obećanje Hrvatske glazbene unije
Hrvatska glazbena unija je ispunila obećanje koje je prije 15 mjeseci dala potpisnicima Prosvjeda o sustavnom uništavanju hrvatske glazbe. Akcijom "PET DO DVANAEST" javno je prozvala nadležne institucije na očuvanje glazbe kao nacionalnog dobra.


Održana press konferencija Predsjedništva Hgu "Pet do dvanaest"

Zagreb, 30.svibnja 2007.
Ispis



Press konferenciju je zajedno s Predsjedništvom HGU održao i g. Goran Končar, Predsjednik Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika, koja okuplja umjetnike klasične glazbe.


Temeljni interes HGU-a je uspostava jasnih i visokih kriterija unutar struke, i to prvenstveno kriterija kvalitete, profesionalnosti i odgovornosti prema vlastitom poslu u svim segmentima glazbe te na svim razinama, od nastupa na svadbama i ljetnim angažmanima pa do nastupa na nacionalnoj javnoj televiziji, koja je primarna tema ove prve press konferencije.

ZAKONODAVSTVO I ODNOS DRŽAVE:

  • poziv hrvatskim glazbenicima da odbiju nastupati u predizbornoj kampanji svih stranaka, osim onih koje se u svojim predizbornim programima obvežu na podršku hrvatskoj glazbi i nacionalnom kulturnom identitetu u cjelini;
    Stav je HGU-a, da ispravna i nadahnuta kulturna politika može unijeti reda u ovaj segment društva koji se sada urušava prepušten samom sebi ili samovolji moćnih pojedinaca.
    HGU će kao slijedeći korak poslati dopis(upitnik) svim parlamentarnim strankama uz zamolbu da se očituju po pitanju svojih programa vezanih uz
    ovu tematiku i na osnovu povratnih informacija dati preporuku članstvu i svim
    direktno ili indirektno zainteresiranim osobama koga podržati na predstojećim izborima.
  • Zahtjev Vladi i Saboru RH za promjenom Zakona o HRT-u, na način da glazbeničke strukovne udruge imaju pravo na svog predstavnika u Vijeću HRT-a, kao što je to bilo do promjene Zakona o HRT-u 2003g.
    Stanovište HGU-a je da u tijelu koje bi trebalo vršiti nadzor nad programskom
    politikom javne televizije treba biti i predstavnik glazbene struke.
  • Smatramo kako je prvenstvena namjena postojanja javne televizije (i radija) upravo potreba javnosti i društvene zajednice za svojevrsnim korektivom tržišta, da prepoznaje teme i sadržaje od opće važnosti i nacionalnog interesa koji nisu zastupljeni ili su nedovoljno zastupljeni u programima komercijalnih postaja, da potiče i subvencionira domaću produkciju a posebice kulturu, umjetnost, znanost i obrazovanje, te da promiče kako hrvatsku tradiciju tako i onaj dio hrvatske produkcije za koju se može objektivno procjeniti da svojim potencijalom može u budućnosti opstati kao dio trajne nacionalne vrijednosti.
    Uostalom iz tih razloga i naplaćuju pristojbu.
  • HGU poziva Vladu i Sabor RH da produže zakonsku zaštitu izvođačkih prava na 99 godina
  • HGU poziva Vladu RH da inzistira na kontroli ispunjavanja svih onih programskih obveza komercijalnih televizija na koje su se iste obvezale i na osnovi kojih su pobjedile na javnom natječaju za koncesiju, a prvenstveno onih obveza koje se odnose na kulturne, znanstvene, obrazovne i ostale programe od interesa za Republiku Hrvatsku.

VIJEĆE HRT-a:

  • Poziv Vijeću HRT-a da podnese ostavku budući se u svom mandatu uopće nije bavilo programskom politikom HRT-a, barem kad je u pitanju glazba kao izuzetno važan segment nacionalnog identiteta;
  • Prevladavajuća je procjena i stručne i najšire javnosti da već nekoliko godina hrvatske glazbe svih žanrova ima izrazito malo u programima HTV-a (a i to malo u krajnje lošim i neprimjerenim terminima), da HTV ne čini gotovo ništa na promociji hrvatskih autora i izvođača kao i hrvatske tradicijske glazbe u svojim programima, konačno da su vrijednosni kriteriji kod izbora glazbe često neshvatljivi i upitni.
  • Smatramo pritom krajnje neprihvatljivom pa i nedemokratskom poziciju dosadašnjeg rukovodstva HRT-a po kojoj glazbeničke udruge ne smiju i ne mogu ni na koji način utjecati na tzv. "programsku politiku" nacionalne javne televizije kada je glazba u pitanju, što bi valjda podrazumijevalo da je sadašnja urednička politika najbolja i jedina moguća, te da o njoj nema nikakve mogućnosti argumentirane javne ili bilo kakve druge rasprave ili razgovora.
  • Usuprot navedenom, uvjereni smo da "programska politika" HTV-a kad je glazba u pitanju uopće ne postoji, čak niti u nekoliko općenitih rečenica, bilo kad se radi o popularnoj, bilo o klasičnoj, jazz ili narodnoj glazbi;
  • "Programska politika" HTV-a ovisi isključivo o privatnom ukusu jedne ili dvije osobe, u čije ruke je prepuštena neizmjerna medijska moć i koji mogu manipulirati programom kako god žele i bez ikakvih posljedica.
  • HGU poslao Vijeću HRT-a dva dopisa, u svibnju 2005g. te travnju 2007g. na koje Vijeće nije nikada odgovorilo, a u gotovo četiri godine mandata nije održalo niti jednu raspravu o programskoj politici HRT-a kada je glazba u pitanju iako se radi o izuzetno važnom segmentu programa;
  • HTV bi trebao privlačiti pažnju javnosti na ljude i događaje koji bi trebali biti važni kao primjeri i uzori hrvatskom društvu, pa tako i kulturi.
  • Dok je HRT svojedobno pomagao svojom programskom politikom da se afirmiraju kvalitetni domaći izvođači svih žanrova i populariziraju domaće pjesme, hrvatska popularna glazba je bila izrazito zanimljiva javnosti i uspješno se na tržištu nosila sa stranom glazbom.
  • HGU pozdravlja izbor novog ravnatelja, u nadi da će u svom mandatu imati više razumijevanja za ovu problematiku od svojeg predhodnika.

GLAVNI GLAZBENI UREDNIK HTV-a:

  • Neshvatljiv podatak da HTV (za razliku od HR-a) uopće nema glavnog glazbenog urednika koji bi bio zadužen za cjelokupni glazbeni identitet programa.
  • Hrvatska televizija bi žurno trebala imenovati glavnog glazbenog urednika odgovornog za glazbeni program, angažirati školovane i kompetentne urednike te formirati zasebne redakcije klasične , zabavne , narodne i jazz glazbe.
  • Niti jedna emisija na HTV-u u koju je inkorporirana glazba ne bi smjela biti emitirana bez da je u njenu izradu uključen glazbeni urednik. Program javne televizije ne smije biti baziran na privatnom ukusu nekompetentnih ljudi.
  • Isključivo zapošljavanje profesionalnih glazbenika ili dokazano kompetentnih i specijaliziranih glazbenih urednika, koji uz to imaju izrazite sklonosti ka određenom žanru i segmentu hrvatske glazbe, može rezultirati pozitivnim pomakom u odnosu HTV-a prema nacionalnoj glazbenoj produkciji, od suvremene pa do tradicionalne.
  • Zakonska je zadaća i nacionalna obveza HTV-a pratiti, podržavati i promicati ono najkvalitetnije iz svih segmenata hrvatske produkcije, pa tako i glazbe, pri čemu bi se trebala definirati jasna programska politika u okviru koje bi onda urednici imali sve ovlasti.
  • Zakonska je zadaća i nacionalna obveza HTV-a očuvanje hrvatske tradicije i narodnih običaja, a samim time i hrvatske narodne i tradicionalne glazbe.
  • Samovoljom pojedinaca ukinuta redakcija klasične glazbe (koja je u osnovi zaista i nepotrebna obzirom na sadašnji tretman te glazbe u programu)
  • Hrvatska popularna (zabavna) glazba potpuno je protjerana iz programa HTV-a pod izlikom da svojom kvalitetom ne zadovoljava visoke kriterije nužne kako bi se nešto emitiralo u programima javne televizije, dok se istovremeno u istom programu emitiraju sapunice koje u umjetničkom, a i u svakom drugom smislu nisu ni po čemu bolje od glazbe koju odbijaju emitirati u programu;
  • Neshvatljivo da HTV odbija besplatno emitirati snimku koncerta klapa s Poljuda, ili da se koncerti posvećeni velikanima hrvatske glazbe poput Drage Mlinarca i Drage Britvića, u koje je uložen veliki autorski i produkcijski trud, masakriraju u montaži i emitiraju u krajnje nedaekvatnim terminima;
  • Ogromna većina glazbenika već niz godina ne doživljava HTV kao saveznika i pobornika hrvatske glazbe, što bi ona kao javna televizija trebala biti , već dapače kao neprijatelja koji sustavno radi na njenom rušenju. To je trebalo ponukati Vijeće HRT-a da zatraže od odgovornih urednika jasno pismeno očitovanje o namjerama i ciljevima programske politike koju provode, budući to nisu učinili snose izravnu odgovornost.
  • Uvjereni smo da bi ekspozicija kvalitetnog, i uspjeh koji iz toga proizlazi, bio motivirajući faktor za nove mlade umjetnike, kao garancije opstojnosti nacionalnog identiteta, posebice u kontekstu konvencije UN-a o kulturnoj raznolikosti koju je nedavno ratificirao i Sabor RH.

DORA:

  • Iz godine u godinu sve lošiji plasmani i sve lošija promidžba pjesme u Europi
  • Ne može HRT tvrditi da je DORA njihova interna stvar kad pjesma na EUROSONGU nastupa pod imenom Hrvatske i pod hrvatskom zastavom, a ne pod imenom HRT-a, te bi u izbor trebala iznova biti uključena struka;
  • HGU protiv DORE nema ništa, ali se ne slaže da bude jedini godišnji festival kojemu HRT daje punu potporu.
  • Upravo je DORA dokaz da uz pravu potporu HTV-a i pristojnu produkciju glazbene emisije i festivali mogu biti izuzetno gledani;
  • Niti jedna pobjednička pjesma s DORE nikada nije bila među najemitiranijim ili najprodavanijim pjesmama u Hrvatskoj, kao što nosač zvuka s tog festivala ne spada među najprodavanije festivale, samim time HGU smatra da tretman DORE na HTV-u nije opravdan kvalitetom tog festivala već se radi o očitoj manipulaciji javnosti i uzurpiranju monopolističke pozicije HRT-a za promiviranje "vlastitog" festivala kao najvažnijeg glazbenog događaja godine;
  • svi su hrvatski festivali HRVATSKI, a ne samo oni koje organizira HRT, i ključni bi razlog potpore trebala biti kvaliteta pjesama, izvođača i produkcije, a ne tko je organizator;
  • Zašto je ukinut dječji EUROSONG?

PORIN:

  • HGU je kao osnivač povukao ovlasti Institutu hrvatske glazbene industrije, duboko razočaran ovogodišnjim PORIN-om i načinom na koji ga Institut vodi.
  • HGU je nezadovoljan i time što već duže vrijeme ne postoji kontinuirana podrška PORIN-u od strane HRT-a kao jednog od suosnivača same nagrade, a rezultat je nepostojanje dugoročnog ugovora i nemogućnost mirnog i konstruktivnog rada na što kvalitetnijoj prezentaciji ove najznačajnije glazbene nagrade.

ZAVRŠNO:

  • Cilj HGU nije traženje posebnih privilegija za domaću glazbu već njen primjeren tretman u programu javne televizije, uz uvođenje više reda, kompetencije, jasnih i logičnih kriterija i transparentnih pravila uređivanja programa, za razliku od sadašnje situacije u kojoj vlada potpuno rasulo svakog razumljivog vrijednosnog sustava, samovolja te neizmjerna bahatost pojedinaca.
  • Pozitivnim pristupom, otvarajući prostor na HTV-u ali i u drugim medijima svim žanrovima hrvatske glazbe, pokazalo bi se da postoji i te kako veliki segment glazbene scene koji u produkcijskom i u svakom drugom smislu izrazito odskače po kvaliteti u regiji, a i po najstrožim kriterijima nimalo ne zaostaje za kvalitetom u mnogim europskim zemljama.

MGM Thumb
MGM Thumb
MGM Thumb

Predsjedništvo Hrvatske glazbene unije:

  • Husein Hasanefendić, Predsjednik HGU
  • Damir Urban, Predsjednik Glavnog odbora i Dopredsjednik HGU
  • Sanja Doležal, Dopredsjednica HGU
  • Nikša Bratoš, Dopredsjednik HGU
  • Neven Frangeš, Dopredsjednik HGU